Zabrana e-potpisa otvorila novi institucionalni sukob: Ko kontroliše digitalni identitet građana?

Zabrana izdavanja elektronskih potpisa na daljinu donesena je zbog, kako navodi Agencija za zaštitu ličnih podataka, nepostojanja zakonskog osnova za obradu i pohranu ličnih podataka na serverskim sistemima ovih institucija. Agencija se poziva i na presudu Suda BiH, prema kojoj IDDEEA nema ovlaštenje da obrađuje lične podatke, osim u okviru postupaka vezanih za identifikacione dokumente.

Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH:

"Kada je u pitanju IDDEEA kao javni organ, njene nadležnosti i ovlaštenja su propisane Zakonom o IDDEEA-i te Zakonom o ličnoj karti. Shodno odredbama ovih zakona, IDDEEA nema propisano ovlaštenje ni nadležnost da obrađuje lične podatke u svrhu izdavanja kvalifikovane elektronske potvrde."

Obje institucije obavezane su da u roku od 15 dana dostave izvještaj o obustavi spornih aktivnosti. To u praksi znači da bi izdavanje elektronskih potpisa na daljinu moglo biti zaustavljeno, sve dok se pravni spor ne razriješi. Odluka je izazvala oštre reakcije u IDDEEA-i.

"Ako se danas osporava pravni osnov sistema, legitimno je postaviti pitanje kakve posljedice takvo tumačenje može proizvesti na sve prethodne radnje koje su na tom osnovu izvršene. Takva pravna nesigurnost ne pogađa samo institucije, nego pogađa privredu, građane i državu."

Sistem elektronskog potpisa već je implementiran u više od stotinu pravosudnih institucija u BiH, na šta posebno IDDEEA upozorava.

"U saradnji sa Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH, kvalifikovani elektronski potpisi implementirani su u više od 100 pravosudnih institucija širom Bosne i Hercegovine, gdje ih svakodnevno koristi gotovo 2.000 sudija, tužilaca i pravosudnih službenika. Kroz taj sistem vrši se i elektronska prijava imovine sudija i tužilaca."

Odluku Agencije kritikuje i Uprava za indirektno oporezivanje. Upozoravaju na moguće posljedice po administraciju i finansijske tokove.

Srđan Amidžić, predsjedavajući UO UIO BiH:

''Nekad se u Bosni i Hercegovini donose odluke o čijim posljedicama se aposlutno ne razmiščja. Tražimo alternativu da se to ne desi jer bi tako stalli svi procesi u Bosni i Hercegovini.''

Problem, međutim, traje godinama.

Da bi elektronski potpis bio u potpunosti zakonski uređen, trebalo je izmijeniti postojeće propise i omogućiti korištenje potpisa putem čipa na ličnoj karti. Kako te odluke nikada nisu donesene, razvijen je model izdavanja potpisa na daljinu, čiju sada zakonitost osporava Agencija za zaštitu ličnih podataka.

Dragoljub Reljić, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH:

"Jedina agencija koja je nadležna da vrši nadzor nad obradom ličnih podataka nad svim tim kontrolorima podataka je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH."

I ranije su iz Republike Srpske, posebno SNSD-a, upozoravali da način obrade podataka u IDDEEA-i nije u potpunosti u skladu sa zakonom.

Snježana Novaković Bursać, bivša delegatkinja u Domu naroda PSBiH (SNSD):

"Nemoguće je potvrđivati nečiji identitet bez spoja sa stvarnim identitetom. Svi naši podaci građana u nadležnosti su ministarstava unutrašnjih poslova. Međutim, neki su se očigledno zamislili da treba da prave neki digitalni MUP na nivou BiH."

U međuvremenu je član kolegija državnog Doma naroda, kemal Admović, podnio drugu apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog zakona o elektronskoj identifikaciji u Republici Srpskoj. Tvrdi da se pokušava uspostaviti paralelni sistem koji je već odlukom iz marta osporen.

Nakon novih zabrana i sporenja, IDDEEA i Ministarstvo prometa i komunikacija najavljuju konferenciju za medije na kojoj bi trebala biti predstavljena dalja rješenja.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad